Od hladnoće koja neumoljivo prodire kroz pukotine starih prozora i vrata, preko slavina iz kojih kaplje ona klasična kap vode, pa sve do nestanaka struje, pojave buđi i mnogih drugih manjih i većih problema. Za svakoga, pre ili kasnije, dolazi trenutak kada se zapita da li je isplativije kupiti novu nekretninu ili „udahnuti novi život“ postojećem domu kroz proces renoviranja. Druga opcija je, svakako, finansijski manje zahtevna, ali i ona podrazumeva vreme i sredstva potrebna za modernizaciju različitih tehničkih sistema u domu, kao što su električne i vodovodne instalacije. Prilikom planiranja renoviranja nekretnine, preporučljivo je razmotriti i zamenu ili barem unapređenje sistema klimatizacije. Kako radi poboljšanja komfora stanovanja – imajući u vidu da većinu vremena provodimo u zatvorenom prostoru – tako i radi smanjenja potrošnje energije i, posledično, nižih računa za energiju. Ali koje su glavne opcije za obnovu sistema uz niske troškove? Svakako, toplotne pumpe predstavljaju „zeleniju“ alternativu klasičnim kotlovima, iako je neophodno uzeti u obzir više faktora, uključujući tip postojećeg sistema (samostalni ili centralizovani), potrebe korisnika (samo grejanje ili grejanje i hlađenje), kao i klimatske uslove područja u kome se nekretnina nalazi.
Ako je grejanje samostalno
Za one koji žive u porodičnoj kući ili u zgradi gde su sistemi za grejanje i proizvodnju sanitarne tople vode samostalni, prelazak na toplotnu pumpu predstavlja rešenje koje donosi brojne prednosti. Kao što je poznato, ovaj tip sistema je znatno održiviji, jer koristi besplatan obnovljivi izvor energije, za razliku od gasa koji se koristi kod klasičnih kotlova. Ali to nije sve: toplotne pumpe nude visok stepen efikasnosti, što se direktno odražava na nižu potrošnju energije i značajne uštede na računima, uz izuzetnu fleksibilnost primene.
Prednosti su još izraženije ukoliko renoviranje podrazumeva zamenu klasičnih radijatora sistemom podnog ili drugog grejanja na niskim temperaturama. Ovakav sistem, koji se sastoji od mreže cevi ugrađenih u pod, zidove ili spušteni plafon, kroz koje cirkuliše zagrejana tečnost i obezbeđuje ravnomernu raspodelu toplote u svim prostorijama, savršeno je prilagođen karakteristikama toplotnih pumpi. To je zato što radijantni sistemi za pravilno funkcionisanje zahtevaju znatno niže temperature (između 30 °C i 35 °C) u poređenju sa klasičnim radijatorima, kojima su potrebne temperature više od 60 °C.


